Zelena mreža aktivističkih grupa

ZMAG

Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) je udruga koja okuplja organske vrtlare, praktičare primjenjivih tehnologija i ekološkog graditeljstva, dizajnere permakulture, istraživače pravednih socijalnih modela organizacije i ravnopravnih međuljudskih odnosa te ekološke aktiviste.

ZMAG logo

Vizija
ZMAG teži svijetu u kojem ljudi imaju zadovoljene životne uvjete, socijalna i ljudska prava, pri čemu se ne ugrožava okoliš i održivost prirodnih ekosustava.

Cilj
Glavni cilj ZMAG-a je razvijanje i promoviranje permakulture, ekoloških znanja i vještina, primjenjivih modela i tehnologija, važnih za održivi razvoj te podizanje kvalitete života ljudi.

Održivost kakvu zastupamo obuhvaća nekoliko razina:

Socijalna održivost nalazi se u njegovanju jednakopravnih odnosa među članovima i članicama udruge, težnji za odlučivanjem konsenzusom, ohrabrivanju za preuzimanje odgovornosti, međuljudskim odnosima utemeljenima na poštivanju različitosti i međusobnom pomaganju, prihvaćanjem socijalne pravde kao društveno vrijedne kategorije te usmjerenosti na prenošenju praktičnih ekoloških rješenja u lokalnu zajednicu i širu socijalnu okolinu.
Ekološka održivost ima svoje najvidljivije uporište u samom Recikliranom imanju, gdje se koriste obnovljivi izvori energije, uči o ekološkom graditeljstvu, stvaraju permakulturni vrtovi i čuva bioraznolikost, odgovorno gospodari vodom te se otpad pretvara u vrijedne resurse.
Ekonomska održivost se nazire u jednom od specifičnih ciljeva udruge, gdje se dugoročno teži osnivanju zadruge koja bi okupljala moguće proizvodno/profitne djelatnosti udruge (organska hrana, solarni kolektori, biodizel…). Zadrugarstvo se već i sada njeguje u smislu zajedničkog upravljanja imovinom na gotovo dvije trećine Recikliranog imanja. Ekonomsku održivost ZMAG vidi jedino u kontekstu trajnog povećanja kvalitete života ljudi.

Specifični ciljevi udruge uključuju:

a) stvaranje otvorenog edukacijskog centra Reciklirano imanje u selu Vukomerić, kao pokaznog modela ekološki održivog i socijalno svjesnog prostora dizajniranog po principima permakulture. Jedna od mnogih definicija opisuje permakulturu kao način stvaranja uravnoteženog ljudskog okoliša, koji dizajniramo učenjem od međuodnosa i održivosti u ekosustavima

b) pružanje znanja, informacija i iskustava primjene eko-tehnologija različitim skupinama korisnika: lokalnoj samoupravi i zajednici, ekološkim udrugama i ostatku civilnog društva, poljoprivrednicima, poduzetnicima, studentima i aktivistima te svim zainteresiranima

c) umrežavanje sa sličnim inicijativa i organizacijama u Hrvatskoj, regiji i svijetu. ZMAG je jedan od osnivača Mreže ekosela Balkana (MEB), preko koje se ostvaruje suradnja s Global Ecovillage Networkom (GEN).

Od samog osnivanja 2002. godine, aktivnosti udruge proizlaze iz ciljeva udruge pa se pored izgradnje samog Recikliranog imanja, velika pažnja posvećuje suradnji s partnerima i transferu znanja i vještina za održivi razvoj. Edukacija se najčešće organizira kroz praktične radionice, tematske kampove i seminare, ali i kroz produciranje materijala. Članovi i članice udruge danas su sposobni provoditi edukaciju iz različitih područja praktične primjene održivog razvoja. Također se puno znanja nagomilalo kroz osobno iskustvo radom na projektu Reciklirano imanje koji je najveći projekt udruge i temelji se na kombiniranju održivog pristupa u energetici, graditeljstvu i poljoprivredi sa socijalnim aspektima i aktivizmom. Nekoliko članova udruge ima međunarodno priznatu diplomu permakulture kojom su stekli kredibilitet za vođenje tečajeva permakulture i projekte dizajniranja.

Programska usmjerenost na tehnološka rješenja i praktičnu primjenu znanja osigurala je široki spektar djelatnosti, a holistički pristup održivom razvoju osigurava podršku različitih društvenih grupa pa je dosadašnjim aktivnostima ZMAG uspostavio dobru suradnju s ostalim organizacijama u Hrvatskoj, regiji i Europi.

Znanje okrenuto prema održivosti okoliša i potrebama ljudi stavlja svoju pažnju i na narušen odnos selo-grad te potrebu za održivijim odnosom između gradova i njihove okolice. Rad i aktivnosti udruge se podjednako šire na urbana i ruralna područja, jer se praktična rješenja za održivi razvoj trebaju primjenjivati ravnomjerno. Kako raste i razvija se Reciklirano imanje, baza udruge se postepeno prebacuje na selo i rad u lokalnoj zajednici, ali ZMAG kontinuirano organizira edukaciju i suradnju s partnerima za održivi razvoj u gradskim sredinama. (preuzeto sa http://www.zmag.hr/hr/zmag)

Gersonova metoda ili Umirati da bi znali

Sve češće primjećujem da je zdravlje postalo jedno od onih stvari do kojih se dolazi teško i uz puno muke. Najviše zbog toga što ljudi osjećaju da je zdravlje nešto što si mogu ili ne mogu priuštiti, da je zdravlje nešto za čije postizanje ili održavanje treba puno novca ali i “dobre karme” koja određuje da li će nam se Medicina smilovati i pomoći nam da živimo, ili neće. Na žalost, najmanje je onih koji razumiju da je zdravlje stvar odabira, i da je svakome dostupno.

Prilikom svojih susreta sa narušenim zdravljem saznala sam za Gersonovu metodu koja me fascinirala i na mnoge načine proširila moje vidike te mi oplemenila život.

Ako vas zanima o čemu se radi, na YouTubeu postoji izvrstan film o tome, nazvan Umirati da bi znali.

Ako je i vaše zdravlje ugroženo, predlažem vam da se informirate o Gersonovoj metodi (naziva se još i Gersonova terapija) i da pokušate s njom – zaista može pomoći. Sretno!

“Živimo u ključnim vremenima, proživljavajući dosad neviđen napad na zdravlje, kako nas samih tako i našeg planeta. To dvoje povezano je i ne može se razdvojiti. Ovo je kriza za koju ne možemo optužiti vanjske sile – sami smo se u nju doveli. Očigledno je da smo tijekom mnogih stoljeća zlostavljali Zemlju, naš jedini dom, brutalno je iskorištavajući, kao da je beživotna gruda dragocjenih sirovina koje možemo trošiti. Danas, i prilično prekasno, shvatili smo da je naš planet zapravo kompleksan živi organsvetiti na dramatične načine, odu li ljudske aktivnosti predaleko. Danas je potrebno biti izvanredno slizam s ogromnom, ali ne i beskonačnom sposobnošću samoregulacije – i da nam se može oijep da se ne vidi kako je taj proces već započeo. Sve nas to izravno pogađa. Ne poštujući prirodu, otuđili samo se od nje, i globalno i u našim pojedinačnim životima. Blještavilo visoke tehnologije, elektronička čuda, svemirska putovanja, neograničena računalna snaga i sve udobnosti potrošačkog društva učinili su da zaboravimo osnove ljudskog postojanja, odnosno da:

* Sav život na zemlji ovisi o oko 25 cm plodnog površinskog sloja tla, sposobnog prehranjivati biljni život, koji pak prehranjuje životinje i ljude. Ta se dragocjena tvar rapidno gubi širom svijeta kroz poplave, eroziju, intenzivne poljoprivredne metode, deforestaciju i druge destruktivne postupke. Nastavi li se to razaranje, nikakva nas visoka tehnologija neće biti u stanju prehraniti.

* Mi smo dijelovi prirode, tisućljećima smo se razvijali zajedno s drugim oblicima života, tako da naši organizmi mogu biti zdravi samo uz prirodnu hranu, svjež zrak, čistu vodu i okoliš bez otrova.

(Uvod iz knjiLiječenje na Gersonov načinge “Liječenje na Gersonov način”, autorica Charlotte Gerson i Beate Bishop, u izdanju TELEdiska)

Namjera…

“Doživjeti istinsku radost života znači pridonijeti onom cilju koji i sami smatramo veličanstvenim, biti snaga prirode umjesto grozničave, sebične, sitne duše.” (George Bernard Shaw, pisac, dobitnik Nobelove nagrade 1925.)

Prije više milijuna godina ljudi su, zajedno s drugim nebrojenim živim bićima, započeli živjeti na Zemlji.

Tijekom povijesti neke su vrste nastajale, neke su se mijenjale, neke i zauvijek nestale. Ipak, čovjek je opstao sve do danas jer je, svjesno ili nesvjesno, znao iskoristiti svoju veliku snagu – mogućnost učenja i prilagođavanja.

Iskoristili smo prirodne sile i upotrijebili ih za svoju korist. Upotrijebili smo sve što nam se našlo u blizini i ljudski život učinili jednostavnijim, sigurnijim i lakšim. No, malo po malo, gubeći mjeru, ne oslanjajući se više na ljudske vrline razumijevanja i suosjećanja, koliko na poriv da posjedujemo sve i vladamo baš svime, od dobrih smo gospodara posali razmetni grabežljivcu. Darove Prirode nismo više sa zahvalnošću primali – počeli smo ih otimati.

Sada imamo gotovo sve. No, tijekom tog procesa dogodilo se nešto što nismo očekivali, nešto o čemu malo tko uopće i želi razmišljati.

U zabilježenoj ljudskoj povijesti nije poznato da je bilo koja vrsta živih bića na Zemlji sudbinu cijeloga planeta imala u svojim rukama. Sve do sada.

Upravo sada ljudi su oni koji se nalaze u tom položaju i krajnje je vrijeme da prihvate odgovornost za svoje ponašanje kojime bi u vrlo kratkom vremenskom razdoblju mogli presuditi cjelokupnom životu na Zemlji. A time i sebi samima.

Jedan od glavnih uzroka gospodarske, prirodne i moralne krize na Zemlji jest odnos čovjeka prema životinjama.

Životinje ubijamo da bismo ih jeli, da bismo od dijelova njihovih tijela pravili predmete za ukras ili svakodnevnu uporabu, da bismo imali na kome eksperimentirati ili ih ubijamo iz puke zabave.

Zbog svega toga uskoro ćemo ostati bez zaliha fosilnih goriva, bez šuma, bez pitke vode, bez plodnoga tla i – što je najveća od svih tragedija – ostat ćemo bez ljudskosti.

Nakon desetljeća istraživanja, čovječanstvo je možda spremno prihvatiti činjenicu da uzgoj životinja za hranu, vivisekciju, laboratorijska istraživanja, lov i slično nisu ništa drugo nego puka ekonomska ekstravagancija i moralna sramota.

Patnja koju svakodnevno proživljavaju milijuni životinja neizreciva je. Naš planet propada.

Mi smo uzrok tome, Mi smo i jedini koji možemo učiniti da ta patnja prestane.

“Bilo je nužno civilizirati čovjekov odnos prema čovjeku. Sada je nužno civilizirati čovjekov odnos prema prirodi i životinjama.” (Victor Hugo, pjesnik i pisac)

Dan planeta Zemlje (Zagreb, 22. travnja 1991.)

Znate li da je ova slika, najpoznatija i najrasprostranjenija slika na svijetu? Nalazi se i na zastavi Međunarodnog dana za planet Zemlju.

Na http://www.magicus.info/ objavljen je vrlo zanimljiv članak prenesen iz Vjesnikove arhive  o tome kako je prije punu 21 godinu u Zagrebu obilježen (prvi puta!) Dan planeta Zemlje. Organizatorice programa bile su Jasminka Peko, Mirjana Gračan i Suzana Hetrich, a prenosio ga je HTV. Više o tome možete pročitati ovdje.

Sadhana Kutir

Radosni smo da vam možemo prenijeti kako je 18. 4. 2012. u Zagrebu sa djelovanjem počeo “Sadhana Kutir – Centar za integralnu duhovnu praksu”. Naše molitve su upućene ka dobrobiti svih živih bića:

OM

Asato ma sad gamaja

(vodi nas iz nestvarnosti iz stvarnost)

Tamaso ma đjotir gamaja

(vodi nas iz tame u svjetlost)

Mrtjor ma’mrtam gamaja

(vodi nas iz smrti u besmrtnost)

OM šantih, šantih, šantih!

(mir, mir, mir)

Posebni puni mjesec u mjesecu Ardra

Redovnici, posvećenici i sadhake okupljeni u Kauai Hindu Monasteryju  8. su siječnja proslavili poseban praznik u čast gospoda Šive.

Ta naročita konstelacija zvana Maha Ardra Daršana ili Tiruvembavai, u njihovom je hramu proslavljena s velikom radošću. Ona svake godine pada na konstelaciju Ardra-nakšatre, kada su mjesec, zemlja i sunce poredani u jednoj liniji koja vodi do središta naše galaksije.

Tako, kada je tog prevečerja izlazio puni mjesec, okupljeni su se okrenuli prema zalazećem suncu, kako bi se usmjerili prema središtu galaksije. Slično tome, kada se  slijedećega jutra sunce pokazalo, meditiralo se prema njemu, sa znanjem da je smjer prema središtu galaksije sada u tome pravcu.

Na ovaj je sveti, astronomski dan, prije mnogo stoljeća Gospod Natarađa podario svoju viziju svecima Patanđaliju i Vjgrapadi u hramu Čidambaram na jugu Indije, i zato je ovaj dan ostao poznat pod nazivom Ardra Daršana.”

(Photo Copyright (c) by Kauai Hindu Monastery)

In memoriam: Nena Miklec

Jedina učenica Sri Siddheshwar Babe (B.S. Goela) u Hrvatskoj, Nena Miklec, prerano nas je napustila prije nekoliko dana.

Neka joj sveprisutni i svemogući Bog obasja put ka miru, ispunjenju i slobodi!

Om Namah Shivaya, draga Nena!

Om Shanti, Shanti, Shanti